Udahnite svež planinski VAZDUH VAZDUH Otkrijte turističke potencijale Ivanjice

Teritorija opštine IVANJICA se nalazi na jugozapadu Srbije i obuhvata deo Starovlaško- raške visije pod nazivom “Moravički kraj”. Varoš nastaje daleke 1833 godine po nalogu kneza Miloša i osniva je kapetan Sima Jaković. Moravički Stari Vlah je oivičen meridijanima koji su označeni kao 19*55’ i 20*27’ istočne geografske dužine, odnosno 43*17’ i 43*41’ severne geografske širine.

Po površini je među najvećim opštinama u Srbiji od 1090 km2, i po zadnjem popisu u njoj živi oko 32.000 stanovnika, a sam grad ima oko 12.000 stanovnika. Graniči se sa opštinama: Sjenica, Nova Varoš, Raška, Novi Pazar, Kraljevo, Lučani i Arilje. Ivanjica je sa većim centrima u ovim opštinama povezana asfaltnim putevima, a od Beograda je udaljena 224. km.

Ivanjica je administrativni, kulturni i privredni centar opštine, a sa opštinama Lučani, Čačak i Gornji Milanovac čini Moravički okrug. Inače, Ivanjica leži na obali reke Moravice koja izvire na planini Goliji , i nalazi se na nadmorskoj visini od 468.m.

Ivanjica je 26.01.2000. godine proglašena Vazdušnom banjom na prostoru od 2.156,50 ha uredbom Vlade Republike Srbije.

Daleke 1873. godine je Prilički Kiseljak proglašen banjom, nekada veoma posećeno mesto, sada čeka rekonstrukciju.

Preko Arilja i Požege povezana je sa Jadranom magistralnim putem i prugom Beograd- Bar, zatim preko Guče sa Čačkom, preko Kaone sa Kraljevom i preko Sjenice i Novog Pazara izlazi na Ibarsku magistralu, a od Sjenice preko Nove Varoši sa Prijepoljem i dalje sa Crnom Gorom i Jadranom.

JEZERA

Daićko jezero se nalazi na severozapadnoj strani Golije, u produžetku kose koja se od Jankovog kamena (1.833 m nv) spušta prema severu i gradi razvođe između dve najveće i najpoznatije golijske reke – Moravice i Studenice. U morfo-hidrološkom smislu pripada slivu Moravice, ali je u neposrednoj blizini razvođa sa slivom Studenice, jer vododelnicu predstavlja greben Rivotine, koji se nalazi sa istočne strane jezera. Leži na 1.436 metara nadmorske visine u maloj, plitkoj depresiji. Površina vodenog okna je oko 160 kvadratnih metara, sa obimom od približno 50 metara. Do Daićkog jezera je lako doći jer se nalazi neposredno pored asfaltnog puta Ivanjica-Bele Vode, odnosno Ivanjica-Golijska Reka. Od Ivanjice je udaljeno tridesetak kilometara, od Belih Voda nešto više od dva kilometra, a od Golijske Reke desetak kilometara. U narodu se ovo jezero često naziva Tičar, po brdu koje se nalazi sa njegove zapadne strane. Nije retkost čuti i naziv „Svatovsko jezero“, ili „Gorsko oko Golije“. Daićko jezero je udaljeno 30 km od Ivanjice.

Košaninova jezera su dva jezera, malo i veliko, u obliku elipse, na oko 900 metara nadmorske visine. Nalaze se na Jelaku, u uvali na severnoj strani Crepuljnika. Ime su dobila po znamenitom srpskom botaničaru Nedeljku Košaninu, rođenom u ovom kraju. Nalaze se u slivu Studenice. Do ovih jezera iz Ivanjice se stiže asfaltnim putem do Pridvorice (oko 25 km), gde se skreće na istok i nastavlja šumskim putem dugim šest kilometara, koji nije pogodan za prevoz putničkim kolima. U neposrednoj blizini ovih jezera se nalazi manastir Pridvorica, na putnom pravacu koji vodi do manastira Studenica. Košaninova jezera su udaljena 31 km od Ivanjice.

Nedeljko Košanin (Čečina na Goliji, 13. oktobar 1874 – Grac, Austrija, 22. mart 1934), botaničar, akademik, profesor Prirodnomatematičkog fakulteta u Beogradu. Osnovnu školu učio je u Pridvorici, gimnaziju u Užicu i Beogradu, a prirodne nauke diplomirao na Visokoj školi u Beogradu. Doktorirao u Lajpcigu (1905). Detaljna proučavanja Daićkog jezera obavio 1906. godine, a hidro-biološku studiju „Daićsko jezero“ objavio u Glasniku Srpske Kraljevske Akademije Nauka 1908.

U novije vreme formirano je jezero Nebeska suza na Okruglici, u predelu Velikih livada, u izvorišnom delu Jastrebovačke reke (leve pritoke Studenice). Nalazi se iznad puta Ivanjica – Bele Vode i od njega je udaljeno nešto više od jednog kilometra idući putem teško prohodnim za putnička vozila. Jezero se nalazi na rastojanju manjem od 30 kilometara od Ivanjice.

Jezero Nebeska suza je udaljeno 29 km od Ivanjice

Nastalo je krajem osme decenije 20. veka, posle zemljotresa u Rumuniji (1977). Locirano je na maloj i neuređenoj travnatoj zaravni sa nadmorskom visinom od 1.495 metara. Nepravilnog je oblika i predstavlja površinski najveće jezero u Moravičkom kraju. S obzirom da je novijeg datuma, potpuno je neistraženo. Narod ga je nazvao Nebeska suza.

PLANINE

Golija je bez sumnje jedna od najlepših i šumama najbogatijih planina u Srbiji. To je najviša planina jugozapadne Srbije i nosi epitet vazdušne banje. Goliju je zbog niza specifičnosti i karakteristika Vlada Srbije proglasila Parkom prirode prve kategorije (2000. godine), da bi je UNESKO kategorisao kao Rezervat biosfere (2001). To je do skora bio jedini rezervat biosfere u Srbiji. Na ovoj planinskoj lepotici nalazi se veliki broj prirodnih retkosti. Njena ogromna površina i očuvana životna sredina omogućavaju postojanje izuzetno velikog broja različitih vrsta biljnog i životinjskog sveta, brojnih izvora, potoka i reka, ali i tri jezera. Svakako najpoznatije je Daićko, ali ne manje značajna i zanimljiva su i Košaninova jezera i jezero Nebeska suza na Okruglici. Kao što su i sve druge znamenitosti Golije dar prirode i jezera su – prirodna.

Planina Javor jedna je od najlekovitijih u Srbiji. Nalazi se na 1.520 metara nadmorske visine, a malo je poznato da je pogodna za lečenje niza bolesti – anemije, hroničnih respiratornih oboljenja, bronhitisa, astme, emfizema i podizanje opšteg stanja zdravstvenog imuniteta. Ivanjički kraj, kome pripada i planina Javor, poznat je i zanimljiv i zbog prirodnih lepota i raznovrsnog i bogatog biljnog i životinjskog sveta. Na ovoj planini šume obiluju bukvom, smrčom, hrastom, vrbom, topolom, javorom, brezom, a obiluje divljim borovnicama, malinama, kupinama, jagodama…

Ljubitelji prirode su u mogućnosti da se upoznaju i sa kulturno-istorijskim spomenicima, a jedan od njih je najstarija škola sa internatom u ivanjičkom kraju, zajedno sa crkvom, koju je izgradio vladika Janja 1833 godine. U ovom kraju razvijen je lovni turizam, zahvaljujući raznovrsnom životinjskom svetu, a dominiraju lisice, zečevi, vukovi, srne, divlje svinje, fazani, orlovi, sove, kobci…

Mučanj je planina u jugozapadnom delu Srbije, koja se prostire istočno od planine Murtenice, severno od planine Javor i zapadno od Ivanjice. Planina se nalazi u blizini sela Katići. Najviša tačka planine je vrh Jerinin grad sa nadmorskom visinom od 1534 metra. Mučanj je prepoznatljiv po svom kraškom reljefu i stenama od kojih se sastoji Jerinin grad, a uočljiv je sa magistralnog puta koji prolazi ispod same planine. U bogastvu kraških oblika reljefa ističu se pećine. Ova planina svojim imenom čuva uspomenu na mučan uspon Svetog Save na sam vrh, na kome je, prema legendi, odmarajući se, kamen prekrstio svojim pastirskim štapom, i iz kamena je potekla lekovita voda, koja i danas teče i obiluje blagotvornim svojstvima, pa nije čudno što je ovaj vrh izuzetno posećen u svako doba godine. Godine 2019. je na Mučnju sagrađen vidikovac, a turističkom signalizacijom su obeleženi prilazi ovom lokalitetu, pa su posete ovoj planini višestruko uvećane.

AKTIVAN ODMOR

PEŠAČENJE I PLANINARENJE

Pešačenje i planinarenje je vid aktivnog odmora koji je u poslednje vreme sve više zastupljen u turističkoj ponudi Ivanjice. Na teritoriji opštine Ivanjica postoji više obeleženih (markiranih) pešačkih staza koje su, zahvaljujući „Planinarskom društvu Golija” i Klubu ekstremnih sportova „Stari Vlah”, dostupne zaljubljenicima u planinarenje i pešačenje. Pored toga Planinarsko društvo „Golija” u svom sastavu ima i licenciranog planinarskog vodiča pa samim tim pešačenje i planinarenje na pomenutim stazama je bezbedno. „Planinarsko društvo Golija” iz Ivanjice pored redovnih tura, nude i veliki broj atraktivnih programa i tura koje, zahvaljujući uslugama iskusnih vodiča, pogoduju i početnicima.

BICIKLIZAM

je u ivanjičkoj opštini sve zastupljeniji, a naročito je interesantan zaljubljenicima u spoj odmora i adrenalinskih sportova. Sve više je, u planinskim delovima ivanjičke opštine, zastupljen i popularan planinski biciklizam, spoj biciklizma, planinarenja i avanture. Staze za ovaj vid biciklizma se nalaze na najatraktivnijim delovima planina Golije, Javora i Mučnja. Neke od obeleženih planinarskih pešačkih staza se koriste i za planinski biciklizam. Imajući u vidu sve više biciklista koji dolaze u ivanjički kraj ili kroz njega prolaze, obeležene su neke biciklističke rute, opremljene klupama za odmor i vidikovcima, kako bi biciklisti uživali prolazeći kroz ivanjički kraj. Podesite opremu i pedalama, zajedno sa svojim prijateljima, krenite u avanturu ivanjičkim stazama.

MANIFESTACIJE

Menu